Puipuiga o le Kanesa o le Ate

Fa'amatalaga Lautele e uiga i le Kanesa o le Ate

O le kanesa o le ate o se fa'ama'i lea e fausia ai sela leaga (kanesa) i totonu o a'ano o le ate.

O le ate o se tasi o totoga aupito tele i le tino. E lua ona lobes ma e faʻatumuina ai le itu taumatau pito i luga o le manava i totonu o le paʻu o ivi ʻasoʻaso. E tolu o le tele o galuega taua a le ate o:

  • E faamama ai mea leaga mai le toto ina ia mafai ona pasia mai le tino e ala i otaota ma mimi.
  • E fai ai le āle e fesoasoani i le fa'a'eleina o ga'o mai mea'ai.
  • E teu ai le glycogen (suka), lea e fa'aaogaina e le tino mo le malosi.

肝癌防治4

O le mauaina ma le togafitia vave o le kanesa o le ate e ono puipuia ai le oti mai le kanesa o le ate.

O le a'afia i nisi ituaiga o siama o le hepatitis e mafai ona mafua ai le hepatitis ma e ono o'o atu ai i le kanesa o le ate.

E masani ona mafua le hepatitis i le siama o le hepatitis. O le hepatitis o se faʻamaʻi e mafua ai le mumū (fulafula) o le ate. O le faʻaleagaina o le ate e le hepatitis e tumau mo se taimi umi e mafai ona faʻateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le ate.

O le Hepatitis B (HBV) ma le hepatitis C (HCV) o ituaiga e lua o le siama o le hepatitis. O le fa'ama'i pipisi tumau i le HBV po'o le HCV e mafai ona fa'ateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le ate.

1. Hepatitis B

E mafua le HBV i le pa'i atu i le toto, sua o le tino, po'o se isi lava vai o le tino o se tagata ua a'afia i le siama HBV. E mafai ona pipisi le fa'ama'i mai le tina i le tamaititi i le taimi e fanau ai, e ala i feusua'iga, po'o le fa'asoa o nila e fa'aaoga e tui ai vaila'au. E mafai ona mafua ai le ma'ila o le ate (cirrhosis) lea e ono o'o atu ai i le kanesa o le ate.

2. Hepatitis C

E mafua le HCV i le pa'i atu i le toto o se tagata ua a'afia i le siama HCV. E mafai ona salalau le fa'ama'i e ala i le fa'asoa o nila e fa'aaogaina e tui ai vaila'au, pe e seasea fo'i, e ala i feusua'iga. I aso ua mavae, sa salalau fo'i i le taimi o le tuiina o totoga po'o le suia o totoga. I aso nei, e su'eina e faletupe toto toto uma na foa'i mo le HCV, lea e matua fa'aitiitia ai le lamatiaga o le maua o le siama mai le tuiina o toto. E mafai ona mafua ai le ma'ila o le ate (cirrhosis) lea e ono o'o atu ai i le kanesa o le ate.

 肝癌防治2

Puipuiga o le Kanesa o le Ate

O le 'alofia o mea e lamatia ai ma le fa'ateleina o mea e puipuia ai e mafai ona fesoasoani e puipuia ai le kanesa.

O le 'alofia o mea e lamatia ai le kanesa e ono fesoasoani e puipuia ai nisi o kanesa. O mea e lamatia ai e aofia ai le ulaula tapa'a, le mamafa tele, ma le le lava o faamalositino. O le fa'ateleina o mea e puipuia ai e pei o le tu'ua o le ulaula tapa'a ma faamalositino e ono fesoasoani fo'i e puipuia ai nisi o kanesa. Talanoa i lau foma'i po'o se isi tagata tomai fa'apitoa i le soifua maloloina e uiga i le auala e te ono fa'aitiitia ai lou lamatiaga i le kanesa.

O faʻamaʻi pipisi tumau o le Hepatitis B ma le C o ni mea e ono lamatia ai le kanesa o le ate.

O le maua i le hepatitis B tumau (HBV) po'o le hepatitis C tumau (HCV) e fa'ateleina ai le lamatiaga o le maua i le kanesa o le ate. E sili atu le maualuga o le lamatiaga mo tagata e maua i le HBV ma le HCV, ma mo tagata e iai isi mea lamatia e fa'aopoopo i le siama o le hepatitis. O tane e maua i le fa'ama'i pipisi tumau o le HBV po'o le HCV e sili atu ona ono maua i le kanesa o le ate nai lo fafine e maua i le fa'ama'i pipisi tumau lava e tasi.

O le fa'ama'i pipisi tumau o le HBV o le mafua'aga autū lea o le kanesa o le ate i Asia ma Aferika. O le fa'ama'i pipisi tumau o le HCV o le mafua'aga autū lea o le kanesa o le ate i Amerika i Matu, Europa, ma Iapani.

 

O isi mea nei e ono faʻateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le ate:

1. Sirosis

E fa'ateleina le lamatiaga o le maua i le kanesa o le ate mo tagata e maua i le cirrhosis, o se fa'ama'i lea e suia ai le a'ano maloloina o le ate i le a'ano o le ma'ila. E poloka e le a'ano o le ma'ila le tafe o le toto i le ate ma taofia ai le galue e pei ona tatau ai. O le 'ava malosi tumau ma fa'ama'i pipisi tumau o le hepatitis o mafua'aga masani ia o le cirrhosis. O tagata e maua i le cirrhosis e feso'ota'i ma le HCV e maualuga atu le lamatiaga o le maua i le kanesa o le ate nai lo tagata e maua i le cirrhosis e feso'ota'i ma le HBV po'o le fa'aaogaina o le 'ava malosi.

2. Fa'aaogāina tele o le 'ava malosi

O le soona inu ava malosi e mafai ona mafua ai le cirrhosis, o se mea e lamatia ai le kanesa o le ate. E mafai foi ona tupu le kanesa o le ate i tagata e soona inu ava malosi ae leai se cirrhosis. O tagata e soona inu ava malosi ae iai le cirrhosis e sefulu taimi e sili atu ona ono maua i le kanesa o le ate, pe a faatusatusa i tagata e soona inu ava malosi ae leai se cirrhosis.

Ua faʻaalia i suʻesuʻega e faʻateleina foʻi le lamatiaga o le kanesa o le ate i tagata e maua i le HBV poʻo le HCV ma e soona inu ava malosi.

3. Aflatoxin B1

E ono fa'ateleina le lamatiaga o le maua i le kanesa o le ate pe a 'ai mea'ai o lo'o iai le aflatoxin B1 (o se mea oona mai se siama e mafai ona ola i mea'ai, e pei o sana ma nati, ia ua teuina i nofoaga vevela ma susū). E sili ona taatele i Aferika i saute o Sahara, Asia i Sautesasa'e, ma Saina.

4. Steatohepatitis e le o se ava malosi (NASH)

O le nonalcoholic steatohepatitis (NASH) o se tulaga e mafai ona mafua ai le ma'ila o le ate (cirrhosis) lea e ono o'o atu ai i le kanesa o le ate. O le ituaiga sili ona ogaoga o le nonalcoholic fatty liver disease (NAFLD), lea e iai le tele o ga'o i le ate. I nisi tagata, e mafai ona mafua ai le mumū (fulafula) ma manu'a ai sela o le ate.

O le maua i le cirrhosis e fesoʻotaʻi ma le NASH e faʻateleina ai le lamatiaga o le maua i le kanesa o le ate. Ua maua foʻi le kanesa o le ate i tagata e iai le NASH ae leai se cirrhosis.

5. Ulaula i sikaleti

Ua fesoʻotaʻi le ulaula tapaʻa ma le maualuga o le lamatiaga o le kanesa o le ate. E faʻateleina le lamatiaga i le aofaʻi o sikaleti e ulaina i le aso ma le aofaʻi o tausaga na ulaina ai e le tagata.

6. Isi tulaga

O nisi o tulaga fa'afoma'i ma tulaga tau kenera e seasea tupu e ono fa'ateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le ate. O nei tulaga e aofia ai mea nei:

  • Hemochromatosis tu'ufa'asolo (HH) e le'i togafitia.
  • Le lava o le Alpha-1 antitrypsin (AAT).
  • Fa'ama'i teuina o le glycogen.
  • Porphyria cutanea tarda (PCT).
  • Fa'ama'i Wilson.

 

 

 

 肝癌防治1

O mea nei e puipuia ai e ono faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le ate:

1. Vaksinasi mo le Hepatitis B

O le puipuia o le faʻamaʻi HBV (e ala i le faia o tui puipui mo le HBV aʻo pepe fou) ua faʻaalia e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le ate i tamaiti. E leʻo iloa pe o le faia o tui puipui e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le ate i tagata matutua.

2. Togafitiga mo le fa'ama'i pipisi tumau o le hepatitis B

O togafitiga mo tagata e maua i le fa'ama'i pipisi tumau o le HBV e aofia ai le interferon ma le nucleos(t)ide analog (NA) therapy. O nei togafitiga e ono fa'aitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le ate.

3. Fa'aitiitia le a'afiaga i le aflatoxin B1

O le suia o meaʻai e tele ai le aflatoxin B1 i meaʻai e maualalo le aofaʻi o le mea oona o loʻo i ai e mafai ona faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le ate.

 

Punaoa:http://www.chinancpcn.org.cn/cancerMedicineClassic/guideDetail?sId=CDR433423&type=1


Taimi na lafoina ai: Aokuso-21-2023