I le faamanatuina o le Aso o le Kanesa o le Mama i le Lalolagi (Aukuso 1), se’i o tatou tilotilo i le puipuiga o le kanesa o le mama.
O le 'alofia o mea e lamatia ai ma le fa'ateleina o mea e puipuia ai e mafai ona fesoasoani e puipuia ai le kanesa o le mama.
O le 'alofia o mea e lamatia ai le kanesa e ono fesoasoani e puipuia ai nisi o kanesa. O mea e lamatia ai e aofia ai le ulaula tapa'a, le mamafa tele, ma le le lava o faamalositino. O le fa'ateleina o mea e puipuia ai e pei o le tu'ua o le ulaula tapa'a ma faamalositino e ono fesoasoani fo'i e puipuia ai nisi o kanesa. Talanoa i lau foma'i po'o se isi tagata tomai fa'apitoa i le soifua maloloina e uiga i le auala e te ono fa'aitiitia ai lou lamatiaga i le kanesa.
O mea nei e ono lamatia ai le kanesa o le mama:
1. Ulaula i sikaleti, sikā, ma paipa
O le ulaula tapa'a o le mea e sili ona tāua e lamatia ai le kanesa o le mama. O sikaleti, sikā, ma le ulaula paipa e fa'ateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le mama. O le ulaula tapa'a e mafua ai le tusa ma le 9 mai le 10 mataupu o le kanesa o le mama i ali'i ma le tusa ma le 8 mai le 10 mataupu o le kanesa o le mama i fafine.
Ua faʻaalia e suʻesuʻega e faʻapea, o le ulaina o sikaleti e maualalo le tar poʻo le maualalo foʻi le nikotini e le faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le mama.
Ua faʻaalia foʻi i suʻesuʻega o le lamatiaga o le kanesa o le mama mai le ulaula tapaʻa e faʻateleina i le aofaʻi o sikaleti e ulaula i le aso ma le aofaʻi o tausaga e ulaula ai. O tagata e ulaula e tusa ma le 20 taimi e sili atu le lamatiaga o le kanesa o le mama pe a faʻatusatusa i latou e le ulaula.
2. Asu ulaula mai le isi tagata
O le a'afia i le asu o le tapa'a o se mea e ono a'afia ai fo'i i le kanesa o le mama. O le asu o le tapa'a o le asu lea e sau mai se sikaleti o lo'o mu po'o se isi lava oloa tapa'a, pe o lo'o manavaina e tagata ulaula. O tagata e manava i le asu o le tapa'a e a'afia fo'i i mea e mafua ai le kanesa e pei o tagata ulaula, e ui lava i ni nai aofa'iga laiti. O le manavaina o le asu o le tapa'a e ta'ua o le ulaula e le'i fuafuaina pe ulaula e aunoa ma se fesoasoani.
3. Talafaasolopito o le aiga
O le i ai o se talafaasolopito faaleaiga o le kanesa o le mama o se mea e lamatia ai le kanesa o le mama. O tagata e iai se aiga ua maua i le kanesa o le mama e ono faaluaina le ono maua i le kanesa o le mama nai lo tagata e leai se aiga ua maua i le kanesa o le mama. Talu ai ona e masani ona sosolo le ulaula tapaa i totonu o aiga ma e aafia tagata o aiga i le asu o le tagata e ulaula i le asu o le mama, e faigata ona iloa pe o le faateleina o le lamatiaga o le kanesa o le mama e mafua mai i le talafaasolopito faaleaiga o le kanesa o le mama pe mai le aafia i le asu o le sikaleti.
4. Fa'ama'i pipisi o le HIV
O le a'afia i le siama o le le lava o le puipuiga o le tino (HIV), le mafua'aga o le acquired immunodeficiency syndrome (AIDS), e feso'ota'i ma le maualuga o le lamatiaga o le kanesa o le mama. O tagata ua a'afia i le HIV atonu e sili atu ma le faaluaina le lamatiaga o le kanesa o le mama nai lo i latou e le'i a'afia. Talu ai ona maualuga atu le fua faatatau o le ulaula tapa'a i latou ua a'afia i le HIV nai lo i latou e le'i a'afia, e le o manino pe o le fa'ateleina o le lamatiaga o le kanesa o le mama e mafua mai i le siama o le HIV pe ona o le a'afia i le asu o sikaleti.
5. Mea lamatia o le siosiomaga
- A'afiaga i le radiation: O le a'afiaga i le radiation o se mea e lamatia ai le kanesa o le mama. O le radiation o le pomu atomika, togafitiga radiation, su'ega ata, ma le radon o puna ia o le a'afiaga i le radiation:
- Fa'asalalauga o le pomu atomika: O le a'afia i fa'asalalauga pe a uma ona pa se pomu atomika e fa'ateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le mama.
- Togafitiga i le radiation: E mafai ona fa'aaogaina le togafitiga i le fatafata e togafitia ai nisi o kanesa, e aofia ai le kanesa o le susu ma le Hodgkin lymphoma. O le togafitiga i le radiation e fa'aaogaina ai x-ray, gamma ray, po'o isi ituaiga o radiation e ono fa'ateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le mama. O le maualuga o le fua o le radiation e maua, o le maualuga foi lea o le lamatiaga. O le lamatiaga o le kanesa o le mama pe a uma le togafitiga i le radiation e maualuga atu i tagata mama'i e ulaula nai lo i latou e le ulaula.
- Su'ega Ata: O su'ega ata, e pei o le CT scan, e fa'aalia ai gasegase i le radiation. O le spiral CT scan e maualalo le fua e fa'aalia ai gasegase i le radiation e itiiti ifo nai lo le CT scan e maualuga le fua. I le su'esu'ega o le kanesa o le mama, o le fa'aaogaina o le spiral CT scan e maualalo le fua e mafai ona fa'aitiitia ai aafiaga leaga o le radiation.
- Radon: O le Radon o se kesi e mafua mai i le malepe o le uranium i papa ma le eleele. E sosolo aʻe i le eleele, ma tafe atu i le ea poʻo le sapalai o le vai. E mafai e le Radon ona ulufale i totonu o fale e ala i māvaevaega i fola, puipui, poʻo le faavae, ma e mafai ona faaputuputu le maualuga o le radon i le aluga o taimi.
Ua faaalia i suʻesuʻega o le maualuga o le kasa radon i totonu o le fale poʻo le nofoaga faigaluega e faʻateleina ai le aofaʻi o mataupu fou o le kanesa o le mama ma le aofaʻi o maliu e mafua mai i le kanesa o le mama. E maualuga atu le lamatiaga o le kanesa o le mama i tagata ulaula e aʻafia i le radon nai lo i latou e le ulaula ae aʻafia i ai. I tagata e leʻi ulaula lava, e tusa ma le 26% o maliu e mafua mai i le kanesa o le mama ua fesoʻotaʻi ma le aʻafia i le radon.
6. Aafiaga i le galuega
Ua faʻaalia i suʻesuʻega o le aʻafia i mea nei e faʻateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le mama:
- Asbestos.
- Arsenika.
- Kromium.
- Nikel.
- Beryllium.
- Kadmium.
- Tā ma le lefulefu.
E mafai e nei vailaʻau ona mafua ai le kanesa o le mama i tagata e aʻafia i ai i le galuega ma e leʻi ulaula lava. A o faʻateleina le maualuga o le aʻafia i nei vailaʻau, e faʻateleina foʻi le lamatiaga o le kanesa o le mama. E sili atu le maualuga o le lamatiaga o le kanesa o le mama i tagata e aʻafia ma ulaula foʻi.
- Fa'aleagaina o le ea: Ua fa'aalia i su'esu'ega o le nonofo ai i nofoaga e maualuga atu le fa'aleagaina o le ea e fa'ateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le mama.
7. Fa'aopoopoga Beta carotene i ē ulaula mamafa
O le fa'aaogaina o vaila'au fa'aopoopo (beta carotene) e fa'ateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le mama, aemaise lava i latou e ulaula tapa'a e tasi pe sili atu fo'i afifi i le aso. E sili atu le lamatiaga i tagata ulaula tapa'a e inuina le itiiti ifo ma le tasi le ava malosi i aso uma.
O mea nei o ni mea e puipuia ai le kanesa o le mama:
1. Aua le ulaula
O le auala sili e puipuia ai le kanesa o le mama o le 'aua le ulaula.
2. Tu'u le ulaula tapa'a
E mafai e tagata ulaula ona faʻaitiitia lo latou lamatiaga i le kanesa o le mama e ala i le tuʻua. Mo tagata ulaula ua uma ona togafitia mo le kanesa o le mama, o le tuʻua o le ulaula e faʻaitiitia ai le lamatiaga o kanesa fou o le mama. O fautuaga, faʻaaogaina o oloa e sui ai le nicotine, ma togafitiga e faʻaitiitia ai le atuatuvale ua fesoasoani i tagata ulaula e tuʻua mo le faʻavavau.
I se tagata ua tu'ua le ulaula tapa'a, o le avanoa e puipuia ai le kanesa o le mama e fa'alagolago i le tele o tausaga ma le tele o le ulaula a le tagata ma le umi talu ona tu'ua le ulaula. A mae'a ona tu'ua e se tagata le ulaula tapa'a mo le 10 tausaga, e fa'aitiitia le lamatiaga o le kanesa o le mama i le 30% i le 60%.
E ui e mafai ona matuā faʻaitiitia le lamatiaga o le oti mai le kanesa o le mama e ala i le tuʻua o le ulaula mo se taimi umi, ae o le lamatiaga o le a lē mafai ona maualalo e pei o le lamatiaga i tagata e lē ulaula. O le mafuaʻaga lea e tāua ai mo tagata talavou ona ʻaua neʻi amata ulaula.
3. Fa'aitiitia le a'afiaga i mea lamatia i le galuega
O tulafono e puipuia ai tagata faigaluega mai le aafia i mea e mafua ai le kanesa, e pei o le asbestos, arsenic, nickel, ma le chromium, e ono fesoasoani e faʻaitiitia ai lo latou lamatiaga i le kanesa o le mama. O tulafono e taofia ai le ulaula i le nofoaga faigaluega e fesoasoani e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le mama e mafua mai i le asu o le tagata e ulaula.
4. Fa'aitiitia le a'afiaga i le radon
O le fa'aitiitia o le maualuga o le radon e ono fa'aitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le mama, aemaise lava i latou e ulaula sikaleti. O le maualuga o le radon i totonu o fale e ono fa'aitiitia e ala i le faia o laasaga e puipuia ai le tafe o le radon, e pei o le tapunia o fogafale i lalo.
E le o manino pe o mea nei e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le mama:
1. Taumafataga
O nisi suʻesuʻega ua faʻaalia ai o tagata e 'ai tele i fualaau 'aina poʻo fualaʻau faisua e itiiti ifo lo latou lamatiaga i le kanesa o le mama nai lo i latou e 'ai itiiti. Peitaʻi, talu ai o tagata ulaula e masani ona le tele ni a latou meaʻai maloloina nai lo tagata e le ulaula, e faigata ona iloa pe o le faʻaitiitia o le lamatiaga e mafua mai i le i ai o se meaʻai maloloina pe mai le le ulaula.
2. Gaioiga faaletino
O nisi suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o tagata e faʻamalositino faaletino e itiiti ifo le lamatiaga o le kanesa o le mama nai lo tagata e le faʻamalositino. Peitaʻi, talu ai e masani ona eseese le maualuga o le faʻamalositino a tagata ulaula nai lo tagata e le ulaula, e faigata ona iloa pe a aʻafia e faʻamalositino faaletino le lamatiaga o le kanesa o le mama.
O mea nei e lē fa’aitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le mama:
1. Fa'aopoopoga o le Beta carotene i tagata e le ulaula tapa'a
O suʻesuʻega a tagata e lē ulaula tapaa ua faʻaalia ai o le faʻaaogaina o faʻaopoopoga o le beta carotene e lē faʻaitiitia ai lo latou lamatiaga i le kanesa o le mama.
2. Fa'aopoopoga o le Vitamin E
Ua faaalia i suʻesuʻega e faapea, o le taumafaina o le vaitamini E e le afaina ai le lamatiaga o le kanesa o le mama.
Punaoa:http://www.chinancpcn.org.cn/cancerMedicineClassic/guideDetail?sId=CDR62825&type=1
Taimi na lafoina ai: Aokuso-02-2023




