Fa'amatalaga Lautele e uiga i le Kanesa o le Manava
O le kanesa o le manava (gastric) o se fa'ama'i lea e fausia ai sela leaga (kanesa) i totonu o le manava.
O le manava o se totoga e foliga J i le pito i luga o le manava. O se vaega o le faiga o meaʻai, lea e faʻagasolo ai meaʻai (vitamini, minerale, carbohydrates, gaʻo, porotini, ma le vai) i meaʻai e 'ai ma fesoasoani e aveese otaota mai le tino. E alu meaʻai mai le faʻaʻī i le manava e ala i se paipa gaogao ma maso e taʻua o le esophagus. A maeʻa ona alu ese mai le manava, o meaʻai ua uma ona faʻagaoioia e ui atu i le gaʻau laʻititi ona sosoo ai lea ma le gaʻau tele.
O le kanesa o le manavale fale kanesa sili ona taatele i le lalolagi.
Puipuiga o le Kanesa o le Manava
O mea nei o ni mea e lamatia ai le kanesa o le manava:
1. Nisi tulaga faafoma'i
O le i ai o so'o se tasi o nei tulaga fa'afoma'i e ono fa'ateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le manava:
- Fa'ama'i pipisi o le manava ona o le Helicobacter pylori (H. pylori).
- O le metaplasia o le manava (o se tulaga lea e suia ai sela o loʻo laina ai le manava i sela e masani ona laina ai le manava).
- O le gastritis atrophic tumau (fa'amamago o le ufi o le manava e mafua mai i le mumū o le manava mo se taimi umi).
- O le anemia matuia (o se ituaiga anemia e mafua mai i le le lava o le vaitamini B12).
- Polyps o le manava (gastric).
2. Nisi tulaga fa'ale-kenera
E ono fa'ateleina e tulaga fa'asolopito le lamatiaga o le kanesa o le manava i tagata e iai so'o se tasi o mea nei:
- O se tina, tama, tuafafine, po'o se tuagane ua maua i le kanesa o le manava.
- Toto ituaiga A.
- Fa'ama'i o le Li-Fraumeni.
- Fa'ama'i adenomatous polyposis fa'aleaganu'u (FAP).
- Kanesa o le kolone e le o ni polyposis tu'ufa'asolo (HNPCC; Lynch syndrome).
3. Taumafataga
E ono faʻateleina le lamatiaga o le kanesa o le manava i tagata e:
- 'Ai i mea'ai e itiiti ai fuala'au 'aina ma fuala'au faisua.
- 'Ai i mea'ai e tele ai le masima po'o mea'ai fa'asuati.
- Taumafa i mea'ai e le'i saunia pe teuina i le auala e tatau ai.
4. Mafua'aga o le siosiomaga
O mea tau si'osi'omaga e ono fa'ateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le manava e aofia ai:
- O le feagai ma le radiation.
- Galue i le pisinisi pa'u po'o le malala.
E fa'ateleina le lamatiaga o le kanesa o le manava i tagata e sau mai atunuu e taatele ai le kanesa o le manava.
O mea nei o lo'o puipuia ai oe e ono fa'aitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le manava:
1. Taofi le ulaula
Ua faaalia i suʻesuʻega o le ulaula tapaʻa e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o le kanesa o le manava. O le taofia o le ulaula tapaʻa pe le toe ulaula lava e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le manava. O i latou e ulaula tapaʻa e taofia le ulaula tapaʻa e faʻaitiitia ai lo latou lamatiaga o le maua i le kanesa o le manava i le aluga o taimi.
2. Togafitiga o le fa'ama'i pipisi o le Helicobacter pylori
Ua faaalia i suʻesuʻega o le faʻamaʻi tumau i le siama o le Helicobacter pylori (H. pylori) e fesoʻotaʻi ma le faʻateleina o le lamatiaga o le kanesa o le manava. A aʻafia e le siama o le H. pylori le manava, e ono mumū le manava ma mafua ai suiga i sela o loʻo i totonu o le manava. I le aluga o taimi, e le masani ai nei sela ma e ono avea ma kanesa.
O nisi suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le togafitia o le faʻamaʻi H. pylori i vailaʻau faʻamaʻi e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le manava. E manaʻomia nisi suʻesuʻega e iloa ai pe o le togafitia o le faʻamaʻi H. pylori i vailaʻau faʻamaʻi e faʻaitiitia ai le aofaʻi o maliu mai le kanesa o le manava pe taofia ai suiga i le laina o le manava, lea e mafai ona oʻo atu ai i le kanesa, mai le faʻateteleina.
O se tasi o suʻesuʻega na maua ai o gasegase na faʻaaogaina le proton pump inhibitors (PPIs) ina ua maeʻa togafitiga mo le H. pylori e sili atu ona maua i le kanesa o le manava nai lo i latou e leʻi faʻaaogaina le PPIs. E manaʻomia nisi suʻesuʻega e iloa ai pe o le PPIs e mafua ai le kanesa i gasegase na togafitia mo le H. pylori.
E le o iloa pe o mea nei e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le manava pe leai se aafiaga i le lamatiaga o le kanesa o le manava:
1. Taumafataga
O le le lava o le 'ai o fualaau 'aina ma fualaau faisua fou e feso'ota'i ma le fa'ateleina o le lamatiaga o le kanesa o le manava. O nisi su'esu'ega e fa'aalia ai o le 'ai o fualaau 'aina ma fualaau faisua e tele ai le vaitamini C ma le beta carotene e ono fa'aitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le manava. O su'esu'ega fo'i e fa'aalia ai o sana atoa, carotenoids, lauti lanumeamata, ma mea o lo'o maua i le kaliki e ono fa'aitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le manava.
Ua faʻaalia i suʻesuʻega o le 'ai i meaʻai e tele ai le masima e ono faʻateleina ai le lamatiaga o le kanesa o le manava. E toʻatele tagata i le Iunaite Setete ua itiiti nei le masima e 'ai ina ia faʻaitiitia ai lo latou lamatiaga o le toto maualuga. Atonu o le mafuaʻaga lea ua faʻaitiitia ai le fua faatatau o le kanesa o le manava i le Iunaite Setete.
2. Fa'aopoopoga mea'ai
E le o iloa pe o le inuina o nisi vitamini, minerale, ma isi fa'aopoopoga mea'ai e fesoasoani e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le manava. I Saina, o se su'esu'ega o le beta carotene, vitamini E, ma fa'aopoopoga selenium i mea'ai na fa'aalia ai le maualalo o le aofa'i o maliu mai le kanesa o le manava. Atonu na aofia ai i le su'esu'ega tagata e le'i maua nei mea'ai i a latou mea'ai masani. E le o iloa pe o le fa'ateleina o fa'aopoopoga mea'ai o le a i ai le a'afiaga tutusa i tagata ua uma ona 'ai i mea'ai maloloina.
E le'i fa'aalia mai i isi su'esu'ega e fa'apea o le fa'aaogaina o fa'aopoopoga mea'ai e pei o le beta carotene, vitamini C, vitamini E, po'o le selenium e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le kanesa o le manava.
O faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e puipuia ai le kanesa e faʻaaogaina e suʻesuʻe ai auala e puipuia ai le kanesa.
O su'ega fa'aklinikal mo le puipuia o le kanesa e fa'aaogaina e su'esu'e ai auala e fa'aitiitia ai le lamatiaga o nisi ituaiga o kanesa. O nisi o su'ega puipuia o le kanesa e faia i tagata soifua maloloina e le'i maua i le kanesa ae o lo'o i ai le lamatiaga tele i le kanesa. O isi su'ega puipuia e faia i tagata ua maua i le kanesa ma o lo'o taumafai e puipuia se isi kanesa o le ituaiga lava e tasi pe fa'aitiitia ai lo latou avanoa e maua ai se ituaiga fou o kanesa. O isi su'ega e faia i tagata volenitia maloloina e le o iloa e i ai ni mea e lamatia ai le kanesa.
O le fa'amoemoega o nisi o su'ega fa'aklinikal e puipuia ai le kanesa o le iloa lea pe mafai e gaioiga e faia e tagata ona puipuia ai le kanesa. E ono aofia ai le 'ai o fuala'au 'aina ma fuala'au faisua, fa'amalositino, taofi le ulaula, po'o le fa'aaogaina o nisi vaila'au, vitamini, minerale, po'o mea'ai fa'aopoopo.
O loʻo suʻesuʻeina i suʻesuʻega faʻaklinikal ni auala fou e puipuia ai le kanesa o le manava.
Punaoa:http://www.chinancpcn.org.cn/cancerMedicineClassic/guideDetail?sId=CDR62850&type=1
Taimi na lafoina ai: Aokuso-15-2023



